Crna

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
"Crno" preusmjerava ovdje. Za druga značenja, pogledajte Crno (čvor).
Crna
 
Koordinate boje
Heks. zapis #000000
sRGBB  (rgb) (0, 0, 0)
CMYKH   (c, m, y, k) (0, 0, 0, 100)
HSV       (h, s, v) (–°, –%, 0%)
Izvor Po definiciji
B: Normalizirano na [0–255] (bajtova)
H: Normalizirano na [0–100] (stotina)

Crna je najtamnija boja i nastaje nedostatkom ili potpunom apsorpcijom svjetlosti. Ahromatska je boja poput bijele i sive, odnosno nema svoju karakterističnu talasnu dužinu. Jedna je od 4 primarne boje u modelu CMYK (pored cijan, žute i magente) koji se koristi za stvaranje svih drugih boja pri štampanju u boji. Često se koristi za predstavljanje mračnih motiva i simbolički je suprotna bijeloj (tj. svjetlosti).

Bila je jedna od prvih boja koju su koristili ljudi za vrijeme neolita za stvaranje pećinskih slika. U 14. stoljeću članovi kraljevstva, svećenstvo, sudije i državni službenici širom Evrope počeli su se oblačiti u crno. U 19. stoljeću postala je karakteristična za engleske pjesnike romantizma, poslovne ljude i državnike, a u 20. stoljeću postala je boja visoke mode.[1]

U Rimskom carstvu postala je boja žalosti, a u narednim stoljećima često se povezivala sa smrću, zlom, vješticama i magijom. Prema istraživanjima u Evropi i Sjevernoj Americi, danas se najčešće povezuje sa žalošću, tajnama, magijom, silom, nasiljem, zlom i elegancijom.[2]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Heller, Eva (2009). Psychologie de la couleur - Effets et symboliques. Pyramyd. str. 105–126. ISBN 978-2-35017-156-2. 
  2. ^ Heller, Eva (2000), Psychologie de la couleur - effets et symboliques (str. 105–27).